KAKO SE KRALJEVSKI GRAD NAŠAO MEĐU TOP 10 GRADOVA U HRVATSKOJ Nin je u prošloj godini po stanovniku povukao 973 kune iz EU fondova, a tu će brojku uskoro povećati za 10 puta!

U sekciji Iz medija

– Nije to ništa iznenađujuće. Na pripremi projekata za EU fondove radimo dulje od deset godina i ovo je samo rezultat toga. Idućih godina taj će iznos biti kudikamo veći – kaže Emil Ćurko, gradonačelnik Nina, nakon što su objavljeni podaci Ministarstva financija prema kojima je Grad Nin šesti na listi gradova u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz EU fondova u prošloj godini. Nin je sa svoja 2744 stanovnika povukao 2,571.008 kuna, što je 973,4 kune po glavi stanovnika. Usporedbe radi, prva na listi je Komiža koja je povukla 3,8 milijuna kuna odnosno 2505 kuna po glavi stanovnika.

Projekt koji je Nin uvrstio u “top 10” hrvatskih gradova je izgradnja spojne ceste s priključkom na državnu cestu D306 u Zatonu. Riječ je o nerazvrstanoj cesti od Nina, odnosno Šepurina do farme krava Vigens. U međuvremenu je farma krava otišla u stečaj pa ispada da nova cesta nigdje ne vodi, no planira se nastavak gradnje prema Prorokovićima i Ninskim Stanovima. Nin je za spojnu cestu dobio 5.142.072 kuna iz EU fondova, a u prošloj godini je uplaćeno pola iznosa. Ostatak će biti isplaćen u ovoj godini, zajedno s još nekoliko projekata koje Nin u ovom trenutku realizira uz pomoć bespovratnih sredstava.

Prvi na toj listi je projekt aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi, izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže, samo na području grada Nina i pet pripadajućih naselja u duljini od 30 kilometara. Ukupna vrijednost projekta kojeg je nositelj Vodovod Vir iznosi preko 346 milijuna kuna, a od toga će 225 milijuna kuna doći iz EU fondova. vrijednost radova na na području Nina je oko 150 milijuna kuna kroz narednih nekoliko godina, a u tijeku je i natječaj za izgradnju sustava pročišćivača vrijedan oko 60 milijuna kuna. Sve to govori da će udio europskog novca u financiranju ninskih kapitalnih projekta idućih godina eksponencijalno rasti, sa sadašnjih 973 kune po glavi stanovnika na nekoliko desetaka tisuća kuna per capita.

Ninski ured za povlačenje EU sredstava inače čine Borjan Andrija Peša i Ivona Stulić Sipina, a veliku pomoć imaju i u o pročelniku za gospodarstvo Jozi Mustaću.

– Uz projekt aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi i izgradnje komunalne infrastrukture, Nin novcima iz EU fondova gradi dječji vrtić, sportsko igralište u Ninskim Stanovima vrijedno 400 tisuća kuna te jednako vrijedno dječje igralište u Zatonu. Također su nam odobrena sredstva za sudjelovanje u projektu obnove i prezentacije kulturne baštine, “Kulturna ruta putevima liburnskog, rimskog i hrvatskog nasljeđa”, u našem slučaju za valorizaciju rimske urbane vile s mozaicima. Svi ti projekti u različitim su fazama izvedbe, a dječji vrtić, vrijedan 9,3 milijuna kuna s gradnjom i opremanjem, otvorit ćemo početkom rujna. Od tog iznosa Grad Nin će iz svog proračuna dati oko 2,6 milijuna kuna – govori Ćurko i naglašava da Nin s proračunom od 20 milijuna kuna ne bi puno toga mogao napraviti bez EU fondova.

– Bez EU fondova Nin se ne bi mogao razvijati predviđenim tempom i smjerom. Jedinice lokalne samouprave naprosto nemaju toliko sredstava za sve današnje potrebe. Zato ja važnost EU fondova neizmjerna i treba ih maksimalno koristiti. No i tu ima problema – ističe gradonačelnik najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada, aludirajući na tzv. indeks razvijenosti koji malim gradovima kao što je Nin ograničava povlačenje sredstava za pojedine vrste projekta.

Primjerice, projekt centra za posjetitelje i uređenja Kraljičine plaže vrijedan 24 milijuna koji je, nakon što je došao do građevinske dozvole, pao u vodu jer je ocijenjeno da Grad Nin pripada 7-8 skupini razvijenosti gradova, premda Ćurku nije jasno kako su tamo mogli završiti s obzirom na to da nemaju kanalizaciju.

– Takve stvari govore da sustav EU fondova nije savršen, ali je ipak dobar za one koji znaju što hoće. Mi smo sredina s preko 1,3 milijuna noćenja u turizmu i za kvalitetni turistički razvoj nedostaje nam jedan hotel u gradu i jedan izvana. Lječilišni centar koji je planiran u ninskom blatu, premda u potpunosti zgotovljen i zaokružen, ne može naći investitora. Zadnji pokušaj Tankerske plovidbe i zainteresiranih investitora iz Kine je propao. S takvim jednim sadržajem Nin bi imao odličnu i turističku budućnost – zaključuje gradonačelnik Emil Ćurko.

 

IZVOR: zadarski.slobodnadalmacija.hr

Povezane vijesti